°*°SWijEt FiZikE°*°

*°* Najlijepši drhtaj duše koji osjetimo jeste onaj kad stanemo na prag otvaranja vrata skrivenog. (Einstein)*°*

07.06.2009.

REZULTATI LABORATORIJSKIH VJEZBI

Eee..kao sto rekog nastavka slijedi..odnosno predstavljanje rezulatat..za uradjenih devet laboratorijskih vjezbi..Prije svega ove laboratorijske vjezbe su obuvatale:

 

- određivanje površinske napetosti date tečnosti pomoću kapaljke

- određivanje specifičnog toplotnog kapaciteta kaliometra

- određivanje žižne daljine sabirnog sočiva

- mjerenje duljine pomičnom mjerkom

- određivanje koeficijenta trenja klizanja, koristeći zakon sačuvanja energije

- određivanje ubrzanja Zemljine teže posmatranjem slobodnog pada kapljice vode

 

Za izradu vježbi smo koristili školski pribor i pribor koji smo sami donijeli (ono sto nema u školi ).

U prvoj laboratorijskoj vježbi imali smo zadatak da odredimo površinsku napetost tečnosti relativnom metodom. Od pribora smo koristili kapaljku (jer nismo imali stalagnometar ), vodu, alkohol i jednu posudu. Prvo smo izbrojali n kapi vode u određenoj zapremni V, a zatim smo na tu istu zapreminu V izbrojali n kapi alkohola.Taj postupak smo ponovili tri puta. I nakon toga smo izračunali površinsku napetost tečnosti. Kad smo to izračunali, onda smo izračunali apsolutnu i relativnu  grešku pri mjerenju.

 

Aritmetičku sredinu smo dobili po formuli :

                          x=( X1+X2+X3+…+Xn)/n

                            σ = 0,023 N/m

Apsloutnu grešku pojednih mjerenja smo racunali po formuli :  

 

                           Δx = ‌I xi - x I

 

Relativnu grešku mjerenja po formuli  :

 

                        ε=(Δσ / σ )100%

 

                        ε=14,34%

                  

Konačan rezultat mjerenja računa se po formuli :

 

                       X= ( X ± ΔX )

 

A konačan rezultat za ovu vježbu je :

 

                      ε=( σ ± Δσ )= ( 0,023 ± 0,0033 ) N/m

 

Zadatak druge lab.vježbe bio nam je da ODREDIMO SPECIFIČNI TOPLOTNI KAPACITET.Eh ova vježba je bila malo komplikovanija ali poučna.Prije svega nisam znala šta je kaliometar, niti kako izgleda.Eh sad znam i kako izgleda i koja mu je svrha. Vodeni kaliometar ima termometar kojim se kontroliše temperatura vode u kaliometru i mješalicu koja služi da se ubrza izjenačavanje temperature između pojedinih djelova kaliometarskih sistema.

U ovoj vježbi zaključili smo da se tijelu ( u nasem slucaju vodi )  povečava unutrašnja energija kad se ona zagrijava a smanjuje kad se hladi. Ako pomješamo toplu i hladnu vodu, toplija voda se hladi, a hladnija se zagrijava. U tom slučaju kažemo da je toplija voda predala količinu toplote hladnijoj vodi i tim je smanjila svoju unutrašnju energiju. A hladnija voda je primila količinu toplote i ona je povečala svoju unutrašnju energiju.

( voda ima desetak puta veći toplotni kapacitet od metala sto znači da se teže zagrijava metala a zato i teže hladi )

Konacan rezultat za ovu vjezbu je :

 

                             k = ( 912,93 ± 128,63 )J/K

 

Relativna greška mjerenja:

 

                             ε= 14,08%

 

U trećoj laboratorijskoj vježbi imali smo zadatak da odredimo žižnu  daljinu sabirnog sočiva.  Od pribora smo koristili optičku lupu, četiri klizača, svijeću, masku sa strelicama , sočivo (+ 5 D ) i zastor.

Po definiciji žižna daljina je  razdaljina tačke fokusa od centra sočiva. A fokus je tačka u kojoj se sjeku prelomljeni svjetlosni zraci koji u sočivo stižu kao paralelni. U ovoj laboratorijskoj vježbi zaključila sam da kada je sočivo dalje od predmeta, slika je nejasna u umanjena, a kada  je sočivo bliže predmetu ( u nasem slučaju svijeći ) onda je slika na zastoru jasna i uvečana.

 

Konačan rezultat za ovu vježbu je:

 

                             f = (4,743 ± 0,782 ) cm

 

Relativna greška mjerenja:

 

                               ε= 16,48%

 

Zadatak četvrte vježbe je bio da izmjerimo duljinu pomičnom mjerkom. Od pribora smo koristili pomičnu mjerku sa nonijem i komadić željezne cjevčice.

Pomična mjerka se sastoji od štapa na čijem su donjem bridu oznaćeni centimetri i milimetri. Mi smo prvo izmjerili širinu željezne cjevčice a zatim i njenu dužinu. Sa pomičnom mjerkom se može izmjeriti duljina sa tačnošcu od 0,1 mm.

 

Konacan rezultat za ovu vjezbu je:

 

                          2R = ( 20,003 ± 0,002 )mm

                          2r = ( 15,09 ± 0,026 )mm

 

                         ε(2R)= 0,009%

                         ε(2r) = 0,17%

 

U petoj laboratorijskoj vježbi imali smo zadatak da odredimo koeficijent trenja ravnih površina datih supstanci pomoću zakona održanja energije.

U prirodi postoji nekoliko održanja energije. Neki od njih su tačni , a neki približni. Zakon očuvanja energije su obično posljedica određene temeljne simetrije Svemira. Postoje očuvanja koji se odnose na energiju, impuls, moment impulsa, naboj, broj bariona (protona, neutrona i tezih elementarnih čestica) i dr veličine.

U ovoj vježbi o zakonu održanja energije od pribora smo koristili dasku, tijelo mase m1 ( 100 g ) , laboratorijski stalak sa montiranim koturom, čvršći konac, metar sa milimetarskom podjelom i teg mase m2 ( 200 g ).

Konacan rezulatat za ovu vjezbu je:

 

                        μ= ( 0,44 ± 0,204 )

 

Relativna greška mjerenja:

                        ε= 46%

 

U šestoj laboratorijskoj vjezbi imali smo zadatak da odredimo ubrzanje Zemljine teže posmatranjem slobodnog pada kapljice vode.

U ovoj vježbi od pribora smo koristili biretu, laboratorijsku kadu, štopericu,  mjerilo dužine,stalak  i podmetač.

Biretu smo podesili na visinu veću od 100 cm (1 m ) da bismo lakše odredili brzinu isticanja kapljice iz birete.Trebali smo podesiti tako da svaka sljedeća kapljica istekne kada prethodna kapljica udari o dno kade (mi smo koristili plastičnu posudu  umjesto kade ). Pomoću štoperice smo mjerili vrijeme padanja n kapljica ( mi smo mjerili vrijeme padanja 10 kapljica ).Pučtanje kapljica iz birete smo namjestili tako da svaka naredna kaljica počinje da pada kada je ova prethodna udarila u dno posude. Mjerenja smo ponovili tri puta i nakon toga smo računali. U drugom mjerenju nam se vrijeme padanja poklapa sa ubrzanjem Zemljine teže g koje iznosi 9,81 m/s2.

Zaključak ove vježbe jeste da zemlja privlači sva tijela koja se nalaze oko nje.I ta sila kojom Zemlja privlači sva ti jela zove se sila Zemljine teže.Vektor sile teže usmjeren je vertikalno prema Zemlji.

Konačan rezultat ove vježbe je:

 

                                  g = ( 9,44 ± 0,95 ) m/s2

 

Relativna greška mjerenja:    

       

                                  ε = 10,06% 

 

Zadatak sedme vjezbe bio je da provjerimo zakon sacuvanja mehanicke energijekoje se lako moze provjeriti pomocu kuglice objesene o nit odredjene duzine l.Od pribora smo koristili zeljeznu sipku, kuglicu i milimetarsko mjerilo.

U zatvorenom sustavu u kojem nema trenja mehanicka energija je konstantna i to predstavlja zakon o o cuvanju mehanicke enrgije.

Ako se kuglica izvede iz ravnotezenog polozaja ona ce poceti da osciluje i pri tome se potencijalana energija pretvara u kineticku i obrnuto.U ravnoteznom polozaju potencijalana energija kuglice jednaka je nuli pa je ukupna energija 

                             E = mv2/2

Ovu vjezbu mislim da smo uspjesno rijesili.Bilo je vise ponavljanja ( odnosno mjerenja ) a kao konacan rezultat smo uzeli tri mjerenja i konacan rezultat je

 

                           E1 = ( 2,89 ± 0,11 )J

                           E =  ( 0,42 ± 0,04 )J

 

I relativna greska mjerenja

                          

                             ε=9,52%

                             ε=3,81%

 

Zadatak osme vjezbe bio je da odredimo ubrzanje Zemljine teze pomocu matematickog klatna te dobiti sto bolje slaganje sa g = 9,81 m/s2

Od pribora smo koristili matematicko klatno , milimetarsko mjerilo i stopericu.

Matematicko klatno sastoji se od tackaste mase m objsene na nerastegljivu nit duzine l.Kada klatno miruje u polozaju ravnoteze napetost niti N uravnotezuje sila Zemljine teze G.Izvan polozaja ravnoteze tangencijalana sila ( komponeta sile teze ) vraca tijelu polozaj ravnoteze, dok je radijalna komponenta sile teze uravnotezena napetoscu niti N.Period oscilovanja klatna ce biti konstantan i on se racuna preko formule:

 

                                         T = 2π√l/g

 

U ovoj vjezbi mjerenja smo ponovili tri puta i poslije toga smo izracunali sto je bilo potrebno a nas konacan rezultat je:

 

                          g =( g ± Δg ) = ( 9,98 ± 0,12 ) m/s2

 

a relativna greska mjerenja:

 

                         ε= 1,2%

 

I psljednja deveta laboratorijska vjezba..zadatak je bio da odredimo zvuk u vazduhu pomocu cilindra rezonatora i to sto preciznije vrijednosti c = 340 m/s.

Zvuk potice od mehanickih oscilacija koje prima uho a registrira mozak.Akustika se bavi proucavanjem zvuka i ona obuhvata valove koji se prostiru kroz: plinove, tekucine i cvrsta tijela u opsegu zvucnih frekvencija kao i valove koji su sa visim i nizim frekvencijama od granice cujnosti.Voma cest oblik kretanja u akustici je i stojeci talas.Karakteristicno za stojeci talas je da neke cestice sredine stalno miruju a ostale cestice osciluju sa razlicitim amplitudama.Stojeci talasi nastaju kad talas naide na neku prepreku i od nje se odbija, pa upadni talas i reflektivni talas interferiraju:

 

                                    c = λf                f =c/λ

 

Rezultati ove vjezbe:

 

                    f= ( 12,83 ± 1,11 )HZ

                    ε= 8,65%

 

zvuk
03.06.2009.

STA NAUCIH ZA CIJELU GODINU ILI PAK ZA 2 MJESECA... :-)

Heh..sta reci..po ko zna koji put pisem ovao ( osvrt na nauceno )..Ali sad krajnje ozbiljno.. dosta je bilo zezanja ( vise od pola godine )..Prvi seminarski rad ( da ga tako nazovem ) nije mi bio nesto dobar..profesoru se nije nimalo svidjelo..jer sam pisala opcenito..i iskreno i jeste dosadno i nezanimljivo za citanje..Next time..poslije profesorove opomene taj sastav smo ispravili..jer nismo tu predstavili nase konacne rezultate tih vjezbi..greske prilikom mjerenja..I to sam uradila,al kad mi je profesor pregledao nije bio zadovoljan.Rekao je „Nerma,mozes ti to i bolje,malo ispravi“..i naravno ev ponovo pisem..sad pisem opcenito..a kasnije ce biti i rezulati..Iskreno divim se profesoru sto nas je trpio tokom cijele godine, sa nasim neradom i neozbiljnosti.Ali pored toga trudio se i mislimk da je uspio da nas bar malo uozbilji…ev na kraju skolske godine..al kazu nikad nije kasno..On od nas zeli da vidi da se mi trudimo bar malo..da posvetimo bar sat vremena i za fiziku..ipak mi smo prirodni smjer..fizika jedan od glavnih predmeta..Od pocetka s nama radi predavanja lekcija na razlicite nacine..vise to nije kreda-tabla i iscitavanje iz knjiga..nego malo moderniji nacin predavanja i ocjenjivanja..od pocetka godine lekcije radimo na blogger-u..tj sve uradjene ili pripremljene lekcije stavljamo na blogg..( svako od nas ima svoj blogg koje mi sami uredjujemo )..On zeli da promjeni taj stari nacin rada..zeli da radimo po standardima..kompjuter – Internet..Neki su se i trudili malo vise neki malo manje da to urade na pravi nacin i da to bude to…..Dalje..drugo polugodiste u planu i programu su bile laboratorijske vjezbe..I to je trebalo da bude zanimljivo..da se sve radi lezerno.. opusteno..al ne sto bi bilo jednostavno kad moze i komplikovano..ccc…Takvi su prirodnjaci..hehe..( ne bas svi..ima izuzetaka..)..Tokom izrade ovih vjezbi nije bilo vremena za dr stvari osim za lab.vjezbu..vise nije bilo spavanja na casu..kao po obicaju..od silne „trke“ da se vjezba uradi kako treba..niko na to nije ni pomisljao..sto je jedan plus..( aktivacija svih ucenika na casu..ne samo pojednici..)

Na pocetku, pri izradi ovih vjezbi bili smo jako neozbiljni, kao i do tad. Al kad nam je profesor podjelio 1 i 2 za neozbiljnost , neuredne „prazne“ sveske..onda smo se malo opametili..a pogotovo kad nam ja pokazao svesku od jednog ucenika..prethodna generacija..tako uredno..napisano..nacrtano..rezulti predstavljeni na pravi nacin…sramili smo se..sta smo mi uradili na osnovu njih..nista..nula smo..al to nam je dalo podsticaj za dalje..Ja sam odmah taj dan kupila novu svesku i pocela sam da pisem vjezbe..da crtam..i na kraju predstavljanje rezultata kako treba..e to je vec licilo na nesto ..al ni to dovoljno..Pripreme vjezbi takodjer smo radii kuci..nista na casu nismo smjeli da pisemo osim naravno rezultata vjezbi..i to za kaznu.nije vise bilo papirica na svim stranama ..pa nakraju ne znamo ni sta je sta ..nego sve u sveskicama..i puno lakse se snaci nego tako..Na kraju sam shvatila da nas samo treba da neko kritikuje u negativnom smislu da bi nam to probudilo svijest…da se uozbiljimo..al mislim da smo mi dovoljno odrasli da nam to i nije potrebno vise..jer neke stvari mozemo i sami da zakljucimo sta valja a sta ne…

Nastavak slijedi ..jako sam pospana…vrijeme pajkiti..pa ostatak slijedi next day..i nadam se da ce se profesoru za pocetak bar malo svidjeti..i hope so… XD..

 

 


 

 

 


01.02.2009.

ZANIMLJIVOSTI IZ FIZIKE

Zasto mi, kada je nevreme, prvo vidimo munju, a onda se cuje grom?

To se desava zato sto brzina svetlosti iznosi 300 000 km/s, a zvuka 330 m/s.

Kada je covek prvi put upotrebio elektricitet?

Danas gotovo ne mozemo ni zamisliti zivot bez elektricne struje. Medutim, ljudi su poceli da koriste elektricitet tek od 1800. godine. Te godine je, naime, Aleksandro Volta pronasao prvu bateriju i tako podario svetu prvi stalni i pouzdani izvor elektricne struje. Ubrzo je otkriveno da se struja moze upotrebiti za stvaranje toplote,svetlosti itd. Voltno otkrice predstavljalo je veliki korak napred. Ono je omogucilo koriscenje mnogih tehnickih novina koje nisu bile primenljive sa do tada poznatim napravama za proizvodnju elektriciteta.

Zasto su dugine boje tako rasporedene?

Mi obicno za dnevnu svetlost kazemo da je ,,bela,, i nazivamo je belom ili Suncevom svetloscu. Ova svetlost je, medutim, mesavina boja. Kada sunceva svetlost padne na ivice ogledala ili na ivicu staklene prizme, ili na povrsinu mehura od sapunice, mi u toj svetlosti vidimo boje. Bela se svetlost razlaze na razlicite talasne duzine, koje mi vidimo kao crvenu, narandzastu, zutu, zelenu, plavu,ljubicastu. Ove talasne duzine stvaraju spon paralelnih pruga, tako da svaka boja postepeno prelazi u sledecu. Taj spon boja nazvan se,,spektar,,. U njemu je crvena boja uvek na pocetku, a plava i ljubicasta na kraju. Ovaj raspored nastaje usled razlicitih talasnih duzina ovih boja. Dugine boje su boje spektra. Ustvari, duga je veliki polukruzni spektar koji je nastao razlaganjem Sunceve svetlosti.Kada sunceva svetlost ude u kapljice vode, ona se u njoj razlaze isto tako kao kad padne na staklenu prizmu. Tako u samoj vodenoj kapljici mi vidimo razne boje koje idu od jednog njenog kraja do drugog. Jedan deo ove obojene svetlosti odbija se u kapljici i ponovo iz nje izlazi. Svetlost izlazi iz kapljice pod raznimuglovima, zavisnosti od boje. I kada sepogleda na ove boje u dugi, vidi se da su one tako rasporedene da se crvena nalazi na vrhu, a ljubicasta nadnu duginog spektra. Duga se moze videti samo kada u isto vreme pada kisa i sija sunce i kada se posmatrac nade izmedu ove dve pojave. Posmatrac treba da bude izmedu Sunca i kisnih kapi i to tako da mu se Sunce nalazi iza lrda. Sunce, posmatracevo oko i centar duginog luka jesu u pravoj liniji.

Kako glasi i sta znaci Arhimedov zakon?

Arhimed je bio matematicar i pronalazac koji je ziveo u antickoj grckoj koloniji Sirakuzi, na ostrvu Siciliji. Kralj Sirakuze Hijeron zatrazio je jednog dana od Arhimeda da mu kaze da li u zlatnoj, kraljevskoj kruni ima i srebra. Arhimed se dugo mucio oko ovog problema. Jednog dana, usavsi u kadu da se okura, primetio je kako se nivo vode podigao.Odmah je istrcao iz kupatila i pojurio ulicama Sirakuze, vicuci ,,EUREKA,,(sto znaci,,nasao sam,,)Arhimed je resio Hijeronov problem. Prvo je izmerio koliko je kruna teska. Onda je pronasao grumen zlata i grumen srebra koji su tezili pojedinacno kao kraljevska kruna. Zatim je spustio krunu u sud sa vodom i izmerio koliko se nivo vode izdigao. To je isto ucinio sa grumenom zlata. Da je kruna bila od cistog zlata, voda bi se podigla do iste visine. Medutim, postojala je razlika, pa je Arhimed izmerivsi i grumen srebra, mogao da utvrdi kolika je tacna srazmera ova dva metala. Arhimedov zakon ili zakon specificne tezine kaze da svaki predmet potopljen u tecnost biva potisnut navise silom koja je jednaka tezini istisnute tecnosti. 

 

 

Zasto led pliva u vodi?

Led je cvrst, a voda je tecna. Kada je temperatura dovoljno niska, voda se pretvara u led. Prilikom smrzavanja voda se znatno siri. Od 10 l vode dobija se 11 l cvrstog leda. Predmeti plivaju ili tonu pozakonu koji je prvi otkrio Arhimed, grcki matematicar iz III veka pre nove ere. Ovaj zakon, poznat kao,,Arhimedov zakon", kaze da svako telo potopljeno u tecnost gubi od svoje tezine onoliko koliko iznosi tezina njime istisnute tecnosti. Zato se otprilike 9/10 ledenog brega nalazi pod vodom, zato je ustvari ve'i nego sto nam izgleda kad ga vidimo. Pod pritiskom led se moze otopiti iako je temperatura blizu tacke mrznjenja, ali se brzo ponovo smrzava kada ga oslobodimo pritiska. Kada naprimer pravite snezne grudve, u vasoj se ruci, pod pritiskom, otope neke pahuljice, ali se ponovo smrzavaju i stvaraju tvrde grudve kada ih vise ne stiskate.

Koliko je teska legendarna Keopsova piramida?

Najveca egipatska piramida, grobnica Keopsa, sastoji se od 2 300 000 isklesanog krecnjackog kamenja tezine oko 2,5 tona svaki.Ukupna tezina piramide je 5 750 000 tona, a visina je 146 metara. Predpostavljaju da su je gradili 20 godina 100 000 robova. Ustvari, od kamenja grobnice Keopsa mogao bi se izgraditi savremeni grad od 120 hiljada stanovnika.

Zasto bura, koja rusi zivo drvece leti, ne moze da srusi suvo drvo pored njega?

To se desava zato sto zivo drvo ima lisce i njegova je povrsina veca. A suvo drvo uglavnom nema lisca i nnjgova je povrsina manja. Zato na suvo drvo vetar deluje sa manjom silom.

01.02.2009.

ZVUK

Zvuk je osjecaj koji potice od mehanickih oscilacija koje prima uho a registrira mozak.U fizici pod zvukom podrazumijevamo sve pojave vezane za mehanicke ocilacije cije se frekvencije nalaze u granicama osjetljivosti cula sluha.Ova grana fizike se naziva akustika i u najsirem smislu rijeci obuhvata mehanicke valove koji se prostiru kroz. Plinove,tekucine ili cvrsta tijela u opsegu zvucnih frekvencija kao i valove koji su sa visim i nizim frekvencijama od granice culnosti.Granica culnosti nalati se priblizno na 20 Hz i 20.000 Hz.Ove granice su individualne i ne treba smatrati da su one strogo odredjene.Mehanicke oscilacije koje prolaze 20.000 Hz nazivaju se ultrazvuk, a oscilacije cija je frekvencija ispod 20 Hz nazivaju se infrazvuk.

Zvucni izvori mogu biti sva tijela koja pravilno osciluju u opsegu frekvencija zvuka (zice,stapovi,vazdusne ploce).
Kod zvucnih pojava razlikuje se sum i ton.
Sum predstavlja slozenu i promjenljivu oscilaciju dok ton ima pravilnu oscilaciju i odredjenu frekvenciju.
Cist ton je onaj u koga je oscilacije sinusna.
Na kvalitet tona utice to sto obicno pored osnovne frekvencije ton sadrzi i vise harmonike koji uslovljavaju oscilovanje.
Osnovnu frekvenciju tona uho osjeca kao i visinu tona primjesni harmoniciodredjuju boju tona.
Jacina tona zavisi od amplitude i tretira se kao fizicka jacina tona.
Posto ton ima razlicitu osjetljivost za tonove razlicite osobine govorimo o subjektivnoj (fizioloskoj ) jacini tona.

                                             ZVUCNI IZVORI

Svaki mehanicki oscilator koji pravilno oscilira u opsegu frekvencija zvuka naziva se zvucni izvor.Kao najcesci izvori zvucnih valova susrecu se zategnute zice i zracni stupovi.Zategnute zice osciliraju transverzalnim oscilacijama.Ako se na jednom mjestu zategnute zice izvede transverzalna deformacija ona ce se prostirati duz zice brzinom v..Na ucvrscenim krajevima zice takav val ce se odbiti i krenuti u suprotnom smjeru zice.Uslijed interferencije formirat ce se stojeci val.

                                             OSJECAJ ZVUKA

Covjek prima sluh pomocu cula sluha: uha.Uho je vrlo slozen organ koji zvucne oscilacije prenosi kroz slusni kanal do bubne opne, zatim preko niza slozenih opruga do Cortijevog organa koji se sastoji iz vlakana do kojih dolaze slusni nervi.Vlakna imaju razlicite duzine i napetosti, pa im odgovaraju odredjene rezonantne frekvencije.Kod subjektivnog osjecaja zvuka, razlikuju se tri njegove osobine: visina, boja i glasnost.

Realni zvuk ne prestavlja jednostavno harmonicno osciliranje vec superpoziciju harmonicnih oscilacija, koje se nalaze danom zvuku i naziva se akusticni spektar.Imamo kontinuirani ( neprekidan) i diskontinuirani (linijski)

ZVUK zvucni valovi
26.11.2008.

JEDNACINA HARMONIJSKOG OSCILOVANJA

Jednačina harmonijskog oscilovanja

Harmonijsko oscilovanje predstavlja projekciju ravnomernog kružnog kretanja. Ova činjenica može da se iskoristi da bi se izvela jednačina harmonijskog oscilovanja.

Ugao između rotirajuće kuglice i horizontalne duži koja prolazi kroz centar rotacije označimo sa j i važiće:

                                                    x = A sinj

gde je A amplituda.

Rotirajuća kuglica kruži konstantnom ugaonom brzinom w, pa se ugao j može napisati u obliku:
                                                      j=wt+jo

gde je jo početni ugao.

Kombinacijom prethodne dve dobija se jednačina harmonijskog oscilovanja:

                                                         x = A sin(wt+jo)

w se naziva kružna frekvencija i povezana je sa "običnom"  frekvencijom-n  na sledeći način:                                            w=2pn.

23.11.2008.

OSCILACIJE

  Oscilatorno kretanje

Cesto se susrecemo sa kretanjem koje se zove oscilatorno kretanje.List na drvetu oscilira na drvetu pod dejstvom vjetra,klatno zidnog sata oscilira, klip benziskog motora krece sa jednog kraja cilindra na drugi.sva ta kretanja imaju zajednicku osobinu da su periodcna tj. Da se ponavljaju poslije odredjenog vremena.Vrijeme poslije kojeg  se kretanje ponovi zove se period T.

Osobenosti kretanja je sto se tijelo periodicno krece po nekoj putanji naizmjenicno u oba smjera.Ovo kretanje se zove osciliranje.

Oscilatorno kretanje nastaje zato sto tijelo nastoji da zauzme polozaj stabilne ravnoteze.

Vrijeme trajanje jedne oscilacije zove se period T.Tijelo dodje iz polozaja A u polozaj b za vrijeme T.

Broj oscilacija u jednoj sekundi je frekvencija f

                                                                 f=1/T

Jedinica za frekvenciju je herc (Hz).

Veza izmedju frekvencije i perioda dana je relacijom

                                                                 T=1/f

Udaljenost tijela od ravnoteze polozaja je elongancija.Najveca udaljenost tijela od ravnoteznog polozaja naziva se amplituda.Kod svih osciliranja moze se uociti da se javlja sila koja je orijentirana ka ravnozenom polizaju i vraca tijelo u ravnotezni polozaj.U ravnoteznom polozaju ova sila je jednaka nuli.Kada je velicina te sile proporcionalna udaljenosti od ravnoteznog polozaja x,

                                                         F=-kx

onda se osciliranje zove harmonijsko pri cemu je k  konstanta proporcionalnosti.Predznak „-„ stavljen je zato sto elongaciju x mjerimo od ravnoteznog polozaja , a sila F je usmjerena ka ravnoteznom polozaju.Ovakvu vrstu osciliranja koje se odvija pod uticajem unutrasnje sile nazivamo slobodnim oscilacijama.

 

Graficko priikazivanje hermonihjskog oscilovanja

Ako se amplituda u toku vremena ne mjenja onda su oscilacije neprigusene.Ako se amplituda u toku vremena smanjuje onda su oscilacije prigusene ( amortizovane )

 

09.11.2008.

ENERGIJA

MEHANICKA ENERGIJA

Energija koju tijelo ima usljed kretanja ili medjudjelovanja sa drugim tijelom zove se mehanicka energija.Oblici mehanicke energije su kineticka Ek i potencijalna Ep. Ukupna mehanicka energija je

                                              E=Ek+Ep

Kineticku energiju ima tijelo usljed svog kretanja.Ona je jednaka polovini mase tijela i kvadrata njegove brzine,

                                              Ek=mv2/2

Energija medjudjelovanja ili uzajamnog polozaja tijela naziva se potencijalna energija.Potencijalna energija jednaka je radu koji je izvrsen pri dizanju tijela na tu visinu ,

                                               A=mgh,odnosno Ep= mgh

Ta energija koju tijelo ima u gravitacionom polju naziva se GRAVITACIONA POTENCIJALNA ENERGIJA, pri cemu je mg sila teze koja djeluje na tijelo. Mi ne moramo gravitacionu potencijalnu energiju racunati samo u odnosu na povrsinu Zemlje. Na primjer, kreda ima potencijalnu energiju u odnosu na podnozje table mgh1 a u odnosu na pod mgh. Da bi podigli na primjer kredu sa poda na vrh table potrebno je izvrsiti rad mgh.Taj rad zavisi samo od pocetnog i krajnjeg polozaja krede. Isti je kad bi kredu podizali po pravoj liniji ili po nekoj duzoj krivoj liniji (isprekidana linija - desno ).Sile ciji rad zavisi samo od pocetnog i krajnjeg polozaja tijela nazivaju se konzervativne sile. Sila teze je konzervativna sila. Sila trenja , na primjer, nije konzervativna sila Pored potencijalne energije u gravitacionom polju postoji i elasticna potencijalna energija....Takvu energiju ima, na primjer, zategnuta ili sabijena spiralna opruga koja je istegnuta (ili sabijenan ) za neku vrijednost x. Ona je jednaka radu koji izvrsi vanjska sila da se opruga istegne (ili sabije ).Iznos rada je

                                               A=1/2kx2 te je Ep =1/2kx2

02.11.2008.

DINAMIKA ROTACIJE

MOMENT SILE

   M = F *r

Tijelo koje rotira oko slobodne ose prelzi u rotaciju oko one tezisne ose na koju je moment rotacije najceci.

Moment sile jednak je vektorskom proizvodu radijus vektora, r je normalno rastojanje napadne tacke od ose – krak sile i vektorske sile.

Spreg sile cine dvije paralelne sile istih intenziteta a supritnih smjerova koje djeluju na kruto tijelo.

Moment sprega jednak je proizvodu intenziteta jedne odsila i normalnog rastojanja izmedu pravca djelovanja sila.

                  M = F * d

Moment inercije ukljucuje masu  i njen raspored.

Moment inercije materijalne tacke u odnosu na ose jednak je proizvodu njene mase i kvadata rastojenja tacke od ose.

c=a*b*sinα Spreg sila..cine ga dvije paralelne sile istih intenziteta a suprotnih smjerova koje djeluju n kruto tijelo
22.10.2008.

KINEMATIKA ROTACIJA

    Tijelo kojemu za vrijeme gibanja dvije tačke miruju može se gibati jednino rotacijski. Ove dvije tačke ne moraju biti dio tijela nego mogu na posredan način biti vezane uz tijelo. U svakom slučaju ako ove dvije tačke miruju tada i sve tačke na pravcu kojeg definiraju tačke također miruju. Taj se pravac tada naziva os rotacije.

  Sve ostale tačke tijela u gibanju opisuju kružne putanje s središtem sa središtem na osi rotacije. Očito je da su sve ovo koncentrične kružnice koje leže u istoj ili paralelnim ravninama kojima je normala os rotacije.

  Mnogi se dijelovi mehanizama i strojeva gibaju na opisani način: rotori motora, ručice mehanizama, zupčanici, remenice, bubnjevi i slično. Ovo je jedno od najčešćih gibanja u tehnici.

   Prema definiciji gibanja os rotacije ne mora obvezno prolaziti kroz tijelo, a da se pri tom ipak radi o rotacijskom gibanju. Može se zamisliti jedna lopatica neke turbine. Ovdje će lopatica rotirati oko osi rotacije z ako joj dvije točke A i B stvarno ili zamišljeno vezano uz lopaticu miruju. Sve točke lopatice imaju kružne putanje s centrom u osi rotacije z.

 

OBRTNO KRETANJE

Kod obrtnog kretanja sve tacke tijela opisuju kruznice ciji centri leze na nekoj pravoj koja se zove osa rotacije i koja je okomita na rani putanje.

Osnovna velicina obtnog kretanja je ugao φ za koji se obrnu tacke oko ose.SI jedinica za ugao u ravni je radijan ( rad )..

                1 ob = 2 π rad =3600

Ugaona brzina

           ω=φ/t   SI jedinica za ugaonu brzinu je rad/s

 MOMENT SILE MOMENT INERCIJE

 Kada neko tijelo koje moze da se translatorno krece,ona mu daje ubrzanje.Isto tako kada sila djeluje na neko tijelo koje moze da se obrce ona ce mu dati izvjesno ugaono ubrzanje.Ako je tijelo pocelo da se obrce iz stanja mirovanja onda je ugaono ubrzanje

                                  α = ω / t

SI jedinica za ugaono ubrzanje je rad/s2

 Moment sile jednak je proizvodu sile i kraka sile

                              M=F*r

Velicina koja karakterise raspored masa oko ose rotacije naziva se momen inercije I.Moment inercije je

                               I = mr2

 Za kruznu plocu moment inercije je  I = ½ mr2.Ono sto je masa kod translatornog kretanja to je moment inercije kod obrtnog kretanja.Sto je veci moment inercije ugaono ubrzanje ce biti manje.

 Ugaono ubrzanje koje dobije tijelo upravo je proporcionalno momentu sile a obrnuto momentu inercije

                     α = M/I         

 

06.10.2008.

KOSMICKE BRZINE

PRVA KOSMICKA BRZINA

Po definiciji, prva kosmicka brzina je brzina koju treba saopstiti »tijelu« (odnosno raketi) da bi se ona okretala oko Zemlje na maloj visini. Iznos prve kosmicke brzine je v = gR i ona na maloj visini iznad Zemlje iznosi v1 = 7,9 km/s.

DRUGA KOSMICKA BRZINA


Po definiciji, druga kosmicka brzina je minimalna brzina koju treba saopstiti raketi da bi ona uspjela da se iscupa stega gravitacije Zemlje, i ode »beskonacno daleko«, nosena kroz svemir sopstvenom inercijom (odnosno, preciznije – inertnoscu).Njena brzina je v = 11,2 km/s.

 
TRECA KOSMICKA BRZINA


Treca kosmicka brzina je najmanja brzina koju treba saopciti tijelu da bi ono izaslo iz zone dejstva sunca.Pod najpovoljnijim uslovim ona iznosi 16 km/s.


CETVRTA KOSMICKA BRZINA

Cetvrta kosmicka brzina je najmanja brzina kojom tijelo mora biti izbaceno da bi otislo izvan zone nase galaksije....Prema proracunu ona iznosi 290 km/s...


Stariji postovi

°*°SWijEt FiZikE°*°
<< 06/2009 >>
nedponutosricetpetsub
010203040506
07080910111213
14151617181920
21222324252627
282930

°*°Isaac Newton °*° [1643. -1727.]

°*°Galileo Galilei°*° [1564.-1642.]
Veliki talijanski naučnik,uz Newtona,Galileo je jedan od osnivaca mehanike i fizike kao samostalne nauke. Galileo uvodi eksperimente i matematičke dokaze pri istražibanju pojava i prirodnih zakona. Pronašao je i jedan od prvih durbina. Bio je pristalica Kopernikovog učenja o Sunčevom sistemu, a protivnik Ptolomejevog geocentričnog sistema, koji ne odgovara stvarnosti, ali je odgovarao so tad poznatom učenju. Zbog toga je Galileia,kao svešteno lice progonila i osuđivala inkvizicija.

Slike.hr - besplatan upload slika

MOJI FAVORITI
Sva sreća je u nama,a mi je ne umijemo njegovati.
Prirodna kozmetika
الاسلام هو حياتي -Islam je moj zivot
Barcelona Dream Team™
Ummet
BLOG IBRAHIMA SPAHIĆA
Operacija_TRIJUMF
Dobrodošli na blog GDS BiH OO Hadžići
fizika za trecijedan
manchester united
˘°°°˘ Newtonovi zakoni ˘°°°˘
LuD@ FiZiK@
Fizika
_FizikA_
_F*I*Z*I*K*A_
Cika Njutnovi zakoni
Fizika
Život je nekad siv, a nekad žut
(Fizika)
Spisak razloga
Emo_Girl :)
***/***Physics***/***
My HIP-HOP and R&B WoNdErLaNd
Hattab - Sablja Islama
WeWeren*tBornToFollow :-*
Rihanna Fenty.....
Najnovija muzika
;;kad ti jednom srce slome nevjeruj vise nikome;;
Spremite pare u džep - Online zarada!
devetpanjeva
Šutnja nije zlato.
.I ovaj kofer odlazi na put prvim letom u zaborav.
više...

BROJAČ POSJETA
27931

Powered by Blogger.ba